Nikolić: Cene nafte porasle zbog rata Irana i Izraela, ali nema smanjenja snabdevanja
Komentari
02/07/2025
-11:38
Cene nafte su porasle usled zabrinutosti zbog potencijalnih poremećaja u snabdevanju sa Bliskog istoka tokom rata između Izraela i Irana, ali do stvarnog smanjenja snabdevanja nije došlo, rekao je ekonomista Goran Nikolić.
Nikolić je dodao da je najvažnije da je Ormuski moreuz ostao otvoren uprkos tenzijama. Kako je naveo u autorskom tekstu za RTS, sa otvaranjem berzi širom sveta tokom ranih sati u ponedeljak, 23. juna, nakon američkih udara na iranska nuklearna postrojenja tokom vikenda, cene sirove nafte su ostvarile značajan rast.
Nafta tipa Brent, međunarodna referentna vrednost, je sa otvaranjem tržišta u Aziji 23. juna porasla na čak 81,4 dolara po barelu, a kako je rekao Nikolić, to je petomesečni maksimum.
Tokom istog dana njena cena redukovala se, dodaje, na nešto više od 70 dolara, a već sledećeg dana cena je pala je na 66 dolara, da bi se blago oporavila do petka, 27. juna dostižući 68 dolara po barelu.
Ocenio je da je Trampovo primirje i pored određenih manjih kršenja stupilo na snagu i berzanski trgovci naftom su mogli da odahnu, a pretnje udara na naftne instalacije se nisu materijalizovale, te je snabdevanje naftom sa Bliskog istoka ostalo nepromenjeno.
Kada su u pitanju dalja kretanja cene nafte, ona bi mogla da budu pod eventualnim uticajem sukoba niskog intenziteta sa iranskim saveznicima u Jemenu - Hutima, ukoliko bi oni gađali energetsku infrastrukturu, tankere ili američku pomorsku flotu u Zalivu, dodao je on.
Ono što je najvažnije, pretnje potpunog zatvaranja Ormuskog moreuza, odnosno mogućnost da se raketama i minama gađaju pojedinačni tankeri, ključne luke, naftna polja i infrastruktura američkih saveznika u regionu (Saudijska Arabija, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein, Kuvajt) za sada su stavljene ad akta.
Takođe kaže da je kineska kupovina iranske nafte skočila na više od 1,5 miliona barela dnevno, a američka administracija, uprkos opisivanju napada na iranska nuklearna postrojenja kao strategijska po značaju, postaje naizgled više zainteresovana za izvoznu konkurentnost nego za ograničavanje ''ilegalnih'' trgovinskih tokova.
Nakon svih turubulencija, cene nafte su u rastu za oko 5-6 odsto u odnosu na stanje pre nego što je Izrael izveo prvi iznenadni napad na Iran 13. juna.
Inače, prema MMF-u, svaki porast cena nafte od 10 odsto povećava globalnu inflaciju za oko 0,4 odsto, na taj način stvarajući dodatni pritisak ekonomijama koje se već suočavaju sa problemima zaostalim od pandemije i visokih kamatnih stopa, podseća Nikolić.
On je objasnio da bi, uz odsustvu konflikta na Bliskom istoku, cene Brenta mogle dodatno da padnu. Naftni analitičari kompanije Morgan Stenli smatraju da bi cene mogle da padnu na 60 dolara po barelu.
Nikolić se osvrnuo i na vodeći američki indeks, Standard&Poor’s 500, koji je blago pao u petak 13. juna (za 1,1 odsto), kao reakcija investitora na geopolitičke implikacije nove faze eskalacije konflikta Izraela i Irana.
Dodao je i da se sledećeg radnog dana, 16. juna, S&P 500 praktično vratio na pređašnju vrednost, da bi tokom naredna četiri radna dana blago slabio i skoro se vratio na vrednost koju je imao na zatvaranju 13. juna.
Kada su u pitanju tržišta kapitala, indikativan je rast izraelske berze od početka konflikta, koja je po svom rastu nadmašila većinu globalnih berzi od početka rata 13. juna, ocenio je Nikolić.
Komentari (0)